Sámis 27-28

Sámis 27–28/2018 85 Aage Solbakk 1800 -logu loahpageahčen sápmelaččat ja eará ”primitiiva” álbmogat geavahuvvojedje gávpegálvun Eurohpá stuorra­ gávpogiin. Gávpealbmát, geat organiserejedje dán gávppi, dinejedje issorasat. Dan dagai maiddái tromsalaš Johan Adrian Jacobsen (1853-1947), gii oaččui Kárášjoga badjeolbmuid vuolgit Parisii 1878. Dan áigge lei oainnat Eurohpás čuožžilan dak­ kár servodatoaidnu mii lea gohčoduvvon sosiála­ darwinisman. Vilges olbmot gehččojuvvojedje kultuvrra guovddážin, ja diekkár eamiálbmogat go sápmelaččat, indiánat ja inuihtat gulle ”primitiiva” čearddaide, main ii lean nákca ii ge jierbmi juksat ”sivilisašuvnna” dási. Muhtumat oidne dáid ”sivi- liserekeahtes” olbmuid buorre gávpegálvun. Buori mávssu ovddas sáhtte čájehit dáid ”primitiiva” ol- bmuid Eurohpá oaivegávpogiin – ovdal go ”sivili- sašuvdna daid njeiddii ja duššadii.” ”Sámečájáhus Parisas menestuvai nu bures ekonamalaččat ahte Jacobsen ja su duiskalaš gáv- peverdde Hagenbeck oaččuiga Kárášjoga sápme- laččaid maid searvat sullasaš čájáhusaide Brussel, Dusseldorf, Berlin ja Dresden gávpogiin. Namahan veara lea ahte dáin čájáhusain antropologat ja doaktárat dutke dáid sápmelaččaid vuđolaččat, ee. vihkkejedje ja mihtidedje daid. Fránskalaš Bonaparte movttáskii fitnat ieš Sá- mis govvemin ja mihtideamen sápmelaččaid. Dán son ja su mielbargit dahke jagi 1884. Sámis nr. 2, juovlamánnu 2005. $ ” ”

RkJQdWJsaXNoZXIy NDI2ODk=